EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE

Oblica se uzgaja na cijelo uzgojnom području hrvatske, a prema istraživanjima Mladara i suradnika (1987.) svrstana je u skupinu dobro otpornih sorta masline na hladnoću.

Ova sorta ima veoma veliki broj sinonima, a ovdje iznosimo samo neke kao što su Balunjača, Velika, Debela maslina, Krupnica, Lumbardeška, Maslina domaća, Naša, Sladunica, Orgula, Orbulača,, Trgonja, Torkuljica, Debela, Srkulača, Sorbulača, Puljka ili Puljiška.

Oblica razvija srednje bujno stablo s krošnjom okruglog oblika-tipa kišobrana.

Deblo je srednje razvijeno, tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. List je eliptičnog oblika. Razvija veoma veliki broj listova izrazito sivomaslinaste boje. U vrijeme suše spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Prosječna dužina cvjetne rese je oko 3.5 cm, s 10 do 35 cvjetova.

Plod Oblice je okruglastog oblika prosječne mase oko 6 grama. Masa ploda varira u zavisnosti od uvjeta uzgoja i uzgojnog područja od 3 do 14 g. Randman ulja u plodu Oblice kreće se od 18-21%, a što je u direktnoj ovisnosti od agrotehničkih prilika date godine, uzgojnih uvjeta i niza drugih čimbenika.

Oblica je sorta dvojake namjene, naime ona se može prerađivati u ulje, a istovremeno zbog veličine ploda može se koristiti za konzerviranje.

Ova sorta je djelomično samooplodna i sklona alternativnoj rodnosti. Dobri oprašivači za ovu sortu su Picholine, Ascolana Tenera, Drobnica, Lastovka i Levantinka.

Osim dobre otpornosti na niske zimske temperature Oblica je dobro otporna na napad raka masline te na sušu dok je srednje otporna na napad maslinine muhe i maslininog moljca.

Porijeklo

Toscana (Italija). U Istri u uzgoju od 1940. godine.

Agrobiološka svojstva

Ovo je sigurno jedna od najraširenijih sorata u svijetu zbog svoje značajne adaptabilnosti na različite agro-ekološke uvjete. Stablo je bujnog rasta, široko, izraženog porasta i razvoja debla i krošnje u visinu i obujam, rodne grančice kratke, viseće, krošnja okruglastog oblika sa čvrstim i dugim granama zbog čega je cijenjena i kao ukrasna biljka. Cvjetovi su pojedinačni i dosta krupni u odnosu na druge sorte. Stabla sa niskim račvištem glavnih grana, grmolikog su oblika. Sorta ranog dozrijevanja (rujan, listopad), otporna na niske temperature. Sorta za intenzivne nasade dobrih i dubokih tala.

Rodnost

Dobra i stalna, plod mesnat, srednje težine (2 – 2,5 g) duguljasto okrugao.

Oplodnja

Stranooplodna sorta, potrebni su joj oprašivači poput sorti: pendolino, maurino, frantoio.

Otpornost na nametnike

Tolerantna je na rak masline, paunovo oko i maslinina moljca. Osjetljiva na maslinovu muhu i maslinina svrdlaša.

Kvaliteta ulja

Ukoliko se bere kada plodovi počinju tamniti, daje ulje izvanredne kvalitete, izraženog svježeg mirisa, voćnog mirisa po plodu masline. Ukoliko se bere kada plodovi završavaju tamniti ili se mijenja boja ploda, tada daje blago ulje, slatko, zaokruženo, bez jače izražene arome. Plodovi ove sorte mogu se koristiti za konzerviranje (crne masline u salamuri), koštica je relativno velika, što joj umanjuje robnu vrijednost. Ima umjeren randman ulja.

Leccino je talijanska sorta koju su Mladar i suradnici (1987.) svrstali u skupinu sorta s dobrom otpornošću na niske temperature. Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom području hrvatske i najraširenija je uvezene sorta masline. Osim u hrvatskoj Leccino se jako puno uzgaja i u ostalim maslinarskim zemljama svijeta kao što su Španjolska, Portugal, Maroko, Grčka.

Leccino razvija bujna stabla s gustom, obraslom krošnjom koja pod teretom ploda poprima viseći izgled. List ove sorte je eliptično kopljast, dugačak i širok, ravan po cijeloj dužini. Leccino ima kratku cvjetnu resu u kojoj prosječno ima oko 16 cvjetova.

Razvija srednje krupan plod, crne boje u punoj zrelosti čija je prosječna masa oko 4 g. Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 22%, a što zavisi o većem broju čimbenika (količini roda, obradi tla, gnojidbi, zaštiti i sl.).

Za ovu sortu je važno napomenuti da plodovi imaju dosta ujednačeno vrijeme dozrijevanja, odnosno u kratkom roku svi plodovi na stablu promjene boju od zelene u crnu. Leccino dozrijeva u drugoj polovini listopada i smatra se jednom od najranijih sorta u našem uzgojnom području.

Plodovi sorte Leccino namjenjani su isključivo za preradu u ulje. Ovo je stranooplodna sorta, a dobri oprašivači su joj Pendolino, Frantoio i Maurino.

Za Leccino je posebno potrebno istaknutu njegovu veliku prilagodljivost uvjetima uzgoja, rano dolazi u produktivnu dob, redovito i obilno rađa. Osjetljiva je na napad paunovog oka i maslinine muhe.

Porijeklo

Toskana (Italija).

Agrobiološka svojstva

Biljka srednje bujnosti, povijenog, visećeg rasta. Krošnja gusta, kopljastih zbijenih listova. Plodovi izduženi, blago asimetrični, srednje težine. Rodne grančice duge, viseće, gipke, savijene prema tlu. Rano dolazi u rod, prilagodljiva na različite edafske uvjete. Srednja otpornost na niske temperature

Rodnost

Obilna, redovita, visok randman ulja. Rana sorta, postupnog dozrijevanja (rujan, listopad).

Oplodnja

Stranooplodna sorta. Odličan oprašivač za mnoge sorte. Oprašivači: maurino, rossciola, leccino.

Otpornost na nametnike

Osjetljiva na čađavicu.

Kvaliteta ulja

Ova je sorta prvenstveno u uzgoju kao oprašivač, pa su iz tih razloga nepravedno zapostavljena njena izvanredna svojstva ulja. Daje izvrsno ulje voćnog mirisa.

Porijeklo Porijeklo

Raširena u Istri i Kvarneru.

Agrobiološka svojstva

Biljka srednje bujnog rasta, krošnja gusta s tendencijom rasta u visinu. Grane uspravne, dugačke, čvrste, rodne grančice ravne ili blago povijene. List spiralan, zelene boje. Plod jajolik, srednji, u zriobi svijetložut, ponekad sa ljubičastim nahukom. Otporna na niske temperature i vjetar (buru).

Rodnost

Obilna, redovita, visoki randman ulja. Mlade biljke kasno dolaze u rod.

Oplodnja

Stranooplodna. Preporučeni oprašivači: leccino, frantoio.

Otpornost na nametnike

Osjetljiva na maslininu muhu.

Kvaliteta ulja

Izvrsna. Ulje ove sorte prepoznaje se po jako naglašenoj pikantnosti i gorčini. U pozadini ovih poželjnih i prirodnih svojstava jedva se zamjećuju ostala pozitivna svojstva.

Istarska bjelica je također domaća sorta masline koja se najviše uzgaja u području Istre i Slovenskom primorju. Prema nekim istraživanjima ova sorta je porijeklom iz okolice Trsta (Boljunac).

U poslijednje vrijeme ova sorta sve više se širi u područje Dalmacije, a naročito u rubne zone uzgoja. Kao i većina sorta masline ima veći broj sinonima, a najčešće su u upotrebi Belica, Zlatna belica, Bianchera, Žlahtna Belica i sl.

Razvija veoma bujna stabla s uspravnim granama. Ima srednje krupne listove koji su uski i dugi te blago spiralno uvijeni po dužini tijekom cijele godine. Istarska bjelica ima srednje dugu cvjetnu resu s prosječno 20 cvjetova u cvatu. Iz cvijeta se razvije plod koji je srednje krupnoće, prosječne težine oko 4 g.

Plod je zlatno zelene boje u doba pune zrelosti, a odatle i ime ove sorte. Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 21%, a što zavisi o većem broju čimbenika i ulje veoma visoke kvalitete.

Radi krupnog ploda ova sorta se može konzervirati kao zelena maslina, odnosno ovo je sorta dvojake namjene.

Osim dobre otpornosti na niske temperature ova sorta je dobro otporna na napad raka masline i paunovo oko.

Istarska bjelica je djelomično samooplodna, a dobri oprašivači su joj Pendolino, Frantoio i Leccino.

Osim ovih opisanih sorta kao dobro otporne sorte na niske zimske temperature u literaturi se navode Crnica istarska, Itrana, Noccelara del Belice, Pendolino, Picholine i neke druge sorte maslina.

Zastupljena je u podrajonu južne Dalmacije. Lišće je maleno, kopljasto, tamnozelene boje. Plodovi su sitni, do 3 grama težine, sadrže 20 posto ulja i dugo ostaju na stablu. Osjetljiva je na studen, pa zahtijeva zaštićene položaje. Rodnost je redovita zahvaljujući boljoj samooplodnji, a dobar je oprašivač sorte oblice. Po uporabi je uljarica.

Lastovka razvija srednje bujno stablo, okruglasto, savijene sivozelenkaste krošnje poput kišobrana. Obično ima nisko račvasto deblo.Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja.

Maslinovo ulje sorte lastovka ima karakteristično gorkast okus koji je posljedica visokog postotka fenola sekoiridoida oleuropeina kao i njegovih derivata. Oni čuvaju ulje od kvarenja kao i naš organizam.

Upravo zbog visokog masenog udjela sekoiridoida oleuropeina i njegovih derivata lastovka spada u našu fenolima najbogatiju sortu. Prosječni maseni udio fenolnih tvari lastovke je 950 mg/kg ulja, dok je istarska bjelica odmah iza lastovke s 750 mg/kg, drobnica 680 mg/kg, oblica 210 mg/kg, a lećino, od introduciranih, 148 mg/kg. Eto razloga zašto lastovku i danas na Korčuli zovu čuvaricom ulja, a ja bih dodao - i zdravlja.